U četvrtak, 6. 7. 2023. dodijeljene su nagrade “Nada Dimić” i “Vesna Kesić”, ispred glavnog ulaza u zgradu Doma HDLU, u organizaciji udruge Domino i Fonda za druge.
Nagrada Nada Dimić dodjeljuje se jednoj ili više osoba, ili kolektivnoj inicijativi koje su svojim djelom i javnim angažmanom ostavile važan trag u javnom, kulturnom i društvenom djelovanju, a čije su originalne, inovativne i provokativne prakse motivirane kritikom vladajućih odnosa u društvu i doprinosom promjenama ekonomskih, socijalnih i etičkih u prostoru u kojem djeluju. Nagradom se odaje priznanje onima koji se odupiru sve snažnijem sužavanju građanskih sloboda.
Nagradu je osnovao i dodjeljuje Fond za druge, kojeg su pokrenuli Bruno Isaković i Zvonimir Dobrović 2017. s ciljem podrške umjetnosti, aktivizma i poticanja solidarnosti i građanske odgovornosti. Fond za druge želi svojim aktivnostima doprinositi razvoju društva temeljenog na građanskoj jednakosti, umjetničkoj slobodi i prihvaćanju različitosti.
Fond za druge svake godine dodjeljuje dvije Nagrade “Nada Dimić”. Žiri Fonda za druge u sastavu Barbara Blasin, Danka Derifaj, Sanja Despot, Snježana Pavić, Tamara Opačić te Bruno Isaković i Zvonimir Dobrović, odlučio je da se jedna “Nada Dimić“ dodijeljuje dramaturgu i aktivistu koji promiče prava trans osoba Espiju Tomičiću, a da drugu „Nadu Dimić“ dobivaju i ravnopravno dijele Tinka Kalajžić te učenici i učenice Prve riječke gimnazije, koji su se okupljeni oko predmeta Škola i zajednica s učiteljicom Helenom De Karinom snažno angažirali oko položaja migranata u Rijeci.
U obrazloženjima nagrada između ostalog, stoji sljedeće: “Djelovanje Espija Tomičića, kao neumornog i hrabrog trans aktivista čije je javno progovaranje o položaju trans zajednice u Hrvatskoj te o svakodnevnim problemima s kojima se trans osobe suočavaju važno za smanjenje transfobije u našem društvu. Nažalost, trans zajednicu i dalje možemo izdvojiti kao posebno ranjivu u Hrvatskoj, koja je i dalje stigmatizirana u javnosti i koja se susreće i dalje s institucionalnom transfobijom, ali i onom u javnosti te u privatnim životima. Proteklu godinu smo imali prilike svjedočiti nevjerojatnoj razini zatrovanosti javnog i medijskog prostora najpodlijim izljevima transfobije što doprinosi izolaciji trans zajednice u Hrvatskoj, stvaranju osjećaja nesigurnosti te dovodi trans osobe i u fizičku opasnost. Espi Tomičić se u takvoj društvenoj klimi bezrezervno izlaže i koristi vlastita iskustva i umjetnički rad za edukaciju i stvaranje sigurnijeg okruženja za trans osobe.“
Obrazloženje nagrade za Tinku Kalajžić i učenike i učenice iz Rijeke navodi: „Tinka Kalajžić je zaslužila da je se prepozna, podrži i da joj se oda priznanje zbog empatije, solidarnosti i građanske svijesti koja ju je potakla da nešto poduzme, da pomogne drugome u nevolji. Prolazeći riječkim ulicama, na kolodvoru je uočila mnoštvo ljudi u pokretu, ljudi koji su prljavi, gladni i zanemareni te se na sve načine angažirala da im pomogne. Gotovo svakodnevno objavljivala fotografije i informacije na drustenim mrežama. Alarmirala novinare, okupila je volontere, skupila odjeću i hranu, prozivala institucije i dosađivala im ne bi li se uvjeti nesretnih migranata barem malo poboljšali.
Migranti na riječkom kolodvoru zainteresirali su učenike i učenice riječke gimnazije. Radi se o mladim ljudima koji su ovaj problem prepoznali i zasuli Hrvatske željeznice upitima o tretmanu migranata, utrošili svoje vrijeme i trud pokazujući svijest o važnosti humanog pristupa svim ljudima. Važno je reći kako su prostor da se izraze i da ih se čuje, da kritički promišljaju i djeluju, dobili u sklopu eksperimentalnog programa građanskog odgoja u njihovoj školi, odnosno pohađajući fakultativni predmet „Škola i zajednica“ pod vodstvom nastavnice Helene de Karine. Način na koji su ovi inteligentni i empatični mladi ljudi taj prostor upotrijebili govori o važnosti postojanja programa građanskog odgoja u svakoj školi.“
Nagrada se sastoji od kamene ulične kocke (kaldrme), onakve kakvima su popločane gradske ulice, kao simbola pučkog otpora, ali i kao simbola stvaranja kamenih blokova snažnije međuljudske povezanosti i međusobne podrške. Drugi je dio nagrade novčani i iznosi 1000 EUR po nagradi. Espi Tomičić je svoj novčani dio nagrade proslijedio udruzi f420 koja stipendira studente slabijih imovinskih mogućnosti, Tinka Kalajžić je proslijedila svoj dio volonterima okupljenima oko Isusovačke službe za izbjeglice, dok su učenici iz Rijeke svoj novčani dio ostavili sljedećoj generaciji polaznika predmeta „Škola i zajednica“.
Dodijeljena je i nagrada Vesna Kesić za hrabro, otvoreno, kritičko novinarstvo, nemilosrdno prema moćnicima i nasilnicima bilo koje vrste, kojom zazivamo ono što je ime Vesne Kesić u novinarstvu značilo. Ovogodišnji dobitnik nagrade Vesna Kesić za novinarstvo je Hrvoje Šimičević, koji je odlučio donirati dio svoje nagrade Faktivu, za organizaciju Noćnog marša.
Istaknuto je na dodjeli, među ostalim, iz obrazloženja nagrade: „Kroz seriju tekstova objavljenih u tjedniku Novosti, Hrvoje Šimičević otkrio je da je sotinski svećenik Zlatko Rajčevac godinama nekažnjeno seksualno zlostavljao maloljetnice i da ga je pritom štitio njegov nadređeni, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U iscrpnom istraživačkom serijalu na kojem je radio tri godine, Šimičević je minuciozno ispisao kronologiju jednog od slučajeva pedofilije u Katoličkoj crkvi, ali i zavjeta šutnje klera o zlostavljačima u vlastitim redovima. Kako je dokazao, Hranić je znao za zlostavljanje djece i usprkos tome Rajčevca godinama držao za oltarom iste crkve u kojoj je napastovao ministrantice. I tu Hrvoje Šimičević ne staje, već u nastavku serijala otkriva da su informacije o propustima nadbiskupa Hranića svojevremeno došle i do tadašnjeg kardinala Josipa Bozanića, bivšeg zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i samog Vatikana, a koji nisu učinili ništa da ga sankcioniraju.
Navedeni tekstove, koji su pokrenuli medijsko razotkrivanje pedofilije i u drugim hrvatskim župama, čine tek dio mnogobrojnih istraživačkih priča kojima Hrvoje Šimičević dubinski uranja u hrvatski politički mrak, upozoravajući na opasnost revizionizma, jačanja ekstremne desnice i neokonzervativizma.“
S poštovanjem,
Fond za druge